Odrzana konferencija o hrvatskom iseljenistvu!

20.09.2015
Fotografije uz članak 1

Konferencija je održana kao dio programa 2. Zagreb Business Summit-a, manifestacije pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar Kitarović i gradonačelnika grada Zagreba, Milana Bandića.

Ispred saborskog Odbora za Hrvate izvan Hrvatske okupljenima se obratio uvodnim predavanjem povratnik iz Australije dr. sc. Vice John Batarelo. Osvrnuo se na prošle režime kad se dijaspori nije dopuštalo da utječe na socio-političku situaciju u domovini.

Dijaspora je služila za promoviranje opće kulturnih aspekata, ponajviše folklora, glazbe i jezika. Naglasio je da je dijaspora oduvijek uz domovinu, zadržali su osobnu viziju ili mit o domovini i danas nesebično služe ozbiljnim poslovnim ulaganjima, mnogi još uvijek teže povratku. Organiziranjem velikih skupova i uglednim djelovanjem dijaspore širom svijeta održana je do danas hrvatska tradicija, ponajviše zahvaljujući pojedincima i pozitivnom radu institucija u državama poput Australije. Ustvrdio je da je dijaspora besplatna promocija Hrvatske i da je nužna snažnija podrška institucija u Hrvatskoj.

Dr. sc. Marin Sopta, povratnik iz Kanade, od Vlade RH zatražio je više odgovornosti u politici prema iseljenicima. Ukazao je na potrebu promijene kulturne politike prema iseljenicima, potrebu konkretne i ravnopravne suradnje s hrvatskim iseljeničkim zajednicama, uspostavu centara ili instituta za učenje hrvatskog jezika i kulture po svijetu, umrežavanja istih s hrvatskim znastvenim institucijama. Nužna je i podrška države u organizaciji modernih manifestacija na temu hrvatske kulture širom svijeta, npr. festivala hrvatskog filma s prijevodima na strane jezike, kao i snažnija podrška tiskovinama i novim medijima. Nepobitna je činjenica da uz sav trud djelatnika u državnim institucijama koje vode brigu i rade s hrvatskim iseljenicima, ne postoji dovoljno jaka politička snaga i volja da se kvalitetni projekti pokrenu i ostvare. Na kraju kao zaključak nameće se nužna potreba da buduća vlada ponovo uspostavi Ministarstvo iseljeništva, ne samo kao priznanje hrvatskim iseljenicima, već kao nastojanje da se ekonomski ciljevi iseljene i domovinske hrvatske ujednače i kao potvrdu da se iseljenike i povratnike konačno ozbiljno uvažava.

Hrvatski zastupnik u EU parlamentu, Davor Ivo Stier ukazao je na činjenicu da je Hrvatska iskusna u prihvatu i zbrinjavanju izbjeglica. U vrijeme Domovinskog rata Hrvatska je zbrinjavala više od 500.000 izbjeglica iz Hrvatske i BiH, dok se danas na razini EU-a govori o prihvatu 160.000 izbjeglica. Podsjetio je kako je Hrvatska u svojoj prošlosti imala i ekonomsku i političku migraciju, ustvrdio je da stoga ozbiljna politika ne smije dozvoliti raspravu hoće li ili neće prihvatiti izbjeglice već se za rješavanje tog pitanja treba ozbiljno pripremati jer u budućnosti Hrvatska postaje država primateljica. Vlada bi morala odgovornom politikom uključiti u svoj rad i iseljeništvo, ekspertizu koju nose u svom iseljeničkom stažu.

U EU 50 % ljudi starije je od 60 godina i stanje nije održivo tvrdi Stier. Pad stanovništa je neizbježan, a isti čeka i Hrvatsku. I u kontekstu demografske politike Hrvatska se mora oslanjati na svoje iseljeništvo, poticati njegov povratak, potrebno je zaustaviti i novi val iseljavanja mladih. Također zaključuje nužnost izgradnje učinkovitih institucija za iseljeništvo i uključivanje iseljeništva u rad istih.

O odnosu medija prema hrvatskim iseljenicima, javnom mišljenju i slici hrvatskog iseljeništva u domovini koju grade, govorili su urednik Inozemnog izdanja Večernjeg lista iz Frankfurta Stipe Puđa, voditeljica Odjela za marketing Hrvatske matice iseljenika Ivana Rora i Ivo Kujundžić, urednik HRT emisije "Pogled preko granice – Hrvati u BiH". Nužna je kvalitetnija komunikacija na razini matične domovine i one druge, iseljeništva raspršenog po svijetu. Hrvatski iseljenici su u medijskoj blokadi, osjeća se nedostatak minutaže i programa, mnogi su mediji zbog krize ukinuli ili smanjili redakcije za iseljeništvo, uključujući i hrvatsku javnu televiziju. Na državnoj razini iz godine u godinu smanjuju se novci za tiskovine i ostale komunikacijske platforme namjenjene iseljenicima i institucijama koje o njima skrbe, navela je Ivana Rora. Ustvrdila je da se informiranje o našim iseljenicima svelo na trud entuzijasta koji u većini slučajeva kakvu-takvu informiranost održavaju zahvaljujući privatnim kontaktima u medijima.

Govoreći o medijskoj slici hrvatskog iseljeništva, Stipe Puđa je naglasio kako teme o iseljeništvu ne zanimaju Hrvate u domovini jer je slika o hrvatskom iseljeništvu dijelom iskrivljena. Godinama su iseljeništvo predstavljali ljudi koji su djelovali u okviru stranačkih politika, a zadnjih godina to rade samoproglašeni zastupnici hrvatskog iseljeništva ili povratništva. Takvi pojedinci štete hrvatskom iseljeništvu i Hrvatskoj i vrijeme je da se i hrvatski mediji uključe i daju veći prostor sposobnim i poštenim ljudima iz iseljeništva, ne sitnim karijeristima, povratnicima iz nužde, profiterima koji služe kao privjesak stranačkoj politici. Puđa je ukazao na činjenicu da su unatoč naporima pojedinih redakcija, uzevši u obzir zadnjih godina porast broja iseljenih Hrvata u zemlje njemačkog govornog područja, hrvatski mediji nažalost još uvijek slabo zastupljeni i kako im je nužna potpora matične države.

Na konferenciji je veliko zanimanje izazvao panel o gospodarstvu, povratnika iz Australije, odvjetnika i predsjednika Azijsko-pacifičke gospodarske komore, Don Markušića. Putem panela predstavljeni su članovi komore, Veleposlanici Republike Indonezije, Republike Koreje, Australije i Malezije sa svojim konkretnim investicijskim i gospodarskim djelovanjem za Hrvatsku. Govorilo se o trenutnim ulaganjima i mogućnostima nastupa hrvatskih tvrtki na dalekim tržištima i suradnje s Azijsko-pacifičkom gospodarskom komorom. Naglašeno je kako je Azija za Hrvatsku novo veliko tržište, zainteresirano za suradnju s poduzetnicima iz Hrvatske na svim gospodarskim područjima, kao i kulturnim. Posebno su zainteresirani za ulaganja u energetiku, brodogradnju i promet, ponajviše zanimanja ukazuju za tehnološki razvoj. Zbog očuvanih prirodnih ljepota žele ostvariti suradnju sa turističkom sektorom. Hrvatsku nalaze zanimljivom i kao prometnu poveznicu s Europom. Pozvana su sva Ministarstva, komore i udruge iz Hrvatske na suradnju.

Nj. E. Susan Cox, Veleposlanica Australije, naglasila je da Australija njeguje odnose s hrvatskih iseljeništvom i podržava iseljeničke zajednice, što se reflektira podrškom Hrvata iz Australije domovini.

Mladi povratnik u Hrvatsku, Ante Lučić predstavio je Cronnection, suradnju s hrvatskim iseljeništvom kroz obrazovnu i karijernu mobilnost. Pojasnio je funkcionalnost projekta na osobnom primjeru i primjeru država koje ulažu u obrazovanje mladih na najuglednijim svjetskim obrazovnim institucijama uz obvezu povratka i zapošljavanja u državnoj upravi nakon obrazovanja za opću korisnost. Na panelu pod nazivom Hrvatska kao Startup nacija, predstavljena je mogućnost zaustavljanja trenutnog odljeva mozgova (svaki drugi Hrvat je iseljenik) i pretvaranja istog u priljev mozgova. Panelisti Shanir Ovadia (Go4Star) i Andrey Shtylenko (Studio Antar) useljenici su u Hrvatsku iz gospodarski razvijenijih Izraela i Rusije. Hrvatsku nalaze idelanom za život i bazom za međunarodno poslovanje, razvijanje poslova u regiji. Nalaze kako su ljudi u Hrvatskoj podložni apatiji i osobnim primjerima ukazuju kako je potrebno boriti se za svoje ideje i projekte jer nezavisan poslovan uspjeh moguć je uz trud i u Hrvatskoj.

Jure Vujić, govorio je o geopolitičkim aspektima iseljeništva. Danas smo članica EU i naše iseljeništvo pripada zajedničkom tržištu. Danas kad se lobiranje događa sve više na fluidnoj horizontalnoj razini, tj. djelovanjem nevladinih udruga - važno je prepoznati ulogu hrvatskih iseljenika u EU, iskoristiti sve novo pružene mogućnosti, istima osnažiti djelovanje na državnoj razini, ne samo za dobrobit Hrvata u domovini već i za dobrobit iseljenika u prekooceanskim zemljama. Iseljeništvo se u budućnosti ne bi smjelo iskorištavati u političkim kampanjama. Potrebno je konkretno bavljenje strukturnom temom i dozvoliti samointegriranje iseljenika u državnu razinu, osluškivati potrebe hrvatskih zajednica iz zemalja iz kojih nezavisni predstavnici iseljenika, povratnici dolaze.

Vujić naglašava kako do danas nisu ozbiljno uvaženi hrvatski iseljenici – umirovljenici, sa svim znanjem i iskustvom kojim barataju u svim aspektima. Nužno je prekinuti psihološke i stereotipne medijske informacije, ukinuti reduciran pogled na iseljenike, tretiranje iseljeništva kao ideologizmom obuzetoj i neprijateljski raspoloženoj, neobrazovanoj masi ljudi.

O znanstvenoj diplomaciji i važnosti implementiranja nezavisnih i priznatih znanstvenika u razvoj svih državnih segmenata, predavanje je održala dr.sc. Rebeka Mesarić Žabčić.

Instituciju s impozantnim stažom djelovanja od preko 60 godina za interese iseljenika – Hrvatsku maticu iseljenika, na konferenciji je predstavio ravnatelj mr. sc. Marin Knezović.

Postavljanje temelja za stvaranje novog imidža i odnosa hrvatskog iseljeništva s domovinom, predstavljanje druge i treće generacije znanstvenika i gospodarstvenika koji godinama ulažu u hrvatsko gospodarstvo, a žive u inozemstvu ili su povratnici, te poticanje gospodarskih aktivnosti hrvatskih iseljenika bile su glavne teme konferencije o iseljeništvu koja je održana u petak u Zagrebu u nezavisnoj organizaciji agencije LUX. Težnja je okupljenih na skupu konferencijom na temu iseljenika i povratnika: Neodoljiva Hrvatska, Fusion, na godinu objediniti i državnu razinu, što bi značilo da je Vlada RH prepoznala zaključke konferencije i novom politikom aktivno pruža podršku Hrvatima izvan domovine i surađuje na svim razinama.


Kontakt

Country:USA
State:Ohio
City:Cleveland
Telephone:216-531-2902
Email:zdravkobelancic@roadrunner.com

O nama

Hrvatski radio klub " ZVUCI HRVATSKE" utemeljen je prije 23 godine, zahvaljujuci ustrajnom naporu i zrtvama manje skupine Hrvata grada Clevelanda i okolice, Pronosio je svojim.programima "Glas slobodne Hrvatske" istinu o Hrvatskoj,te podrzavao volju naroda o Nezavisnoj Hrvatskoj Drzavi

Opširnije...

* - obavezna polja