Godina 2014., za koju je Eurostat objavio podatke o privatnim transferima, prva je puna godina hrvatskog članstva u EU, i godina u kojoj su mnogi mladi ljudi otišli raditi u neku državu članicu EU. Priljev sredstava na privatnim računima građana pokazuje da se najnovija generacija gastarbajtera nije najbolje snašla u tuđini, ili pak nemaju običaj slati novac ostalim članovima obitelji. Procjenjivalo se da je za stalno, ili na sezonskim poslovima, 2014. godine u inozemstvo otišlo 50-ak tisuća hrvatskih radnika, najviše u Njemačku, no povećanje doznaka u odnosu na prethodnu godinu od dva posto (ili 18 milijuna eura) ne potvrđuje brojke o masovnom iseljavanju. Stranci koji rade u Hrvatskoj bili su darežljiviji prema svojim obiteljima te su oni 2014. godine uplatili na njihove račune u matičnim državama 191 milijun eura, dok je godinu prije odljev putem privatnih transakcija bio manji – 150 milijuna eura. Hrvatska je prošlu godinu završila u plusu od 679 milijuna eura, nakon što su se sravnili tijekovi novca. Najviše doznaka stiže u Portugal, koji je ostvario 3,6 milijardi eura suficita u privatnim transakcijama, nakon njih je Poljska iz koje su milijuni radnika otišli trbuhom za kruhom i kući šalju 2,6 milijardi eura, zatim Rumunji 1,6 milijardi eura, Litavci 912 milijuna, Bugari 812 milijuna eura, a Hrvatska je na šestom mjestu.
Najveći odljev kapitala bilježi Francuska, gotovo 9 milijardi eura, zatim Italija i Velika Britanija po 4,4 milijarde eura te Njemačka 3,6 milijardi. Većina osobnih transfera doznake su radnika migranata u rodnu zemlju. Izvan EU prema trećim zemljama otišlo je tako 29,3 milijarde eura, milijarda više nego godinu prije. Priljev novca u EU bio je 11 milijardi eura.